Mi, građani Crne Gore, “svjesni smo da je, zbog ugrožavanja prirode, zaštita
identiteta prostora na kome živimo i djelujemo postala naš  neodložan i pravovremeni posao. Svjesni duga prema prirodi, izvoru našeg zdravlja i inspiraciji naše slobode i kulture, posvećujemo se njenoj zaštiti u ime sopstvenog opstanka i budućnosti potomstva. Prihvatamo da ni jedna razlika među nama nije toliko velika koliko su velike promjene kojima je izloženo naše prirodno okruženje. Čovjek i priroda u njemu i oko njega cjelovito su jedno u svojim dubinama i po svom smislu i naznačenju. Stoga je oduvijek zloupotrebu čovjeka pratila zloupotreba prirode. Zato, opredjeljujući se i boreći se za dostojanstvo čovjeka, pozvani smo da se borimo i za dostojanstvo prirode”. (Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori, Žabljak, 20 septembar 1991.)

Danas, 20. septembra 2006. godine, 15 godina poslije donošenja Deklaracije o ekološkoj drzavi Crnoj Gori, polazeći od nepobitne istine da je Crna Gora svojim postojanjem i Ustavom ekološka i prepoznajući mnogobrojne izazove kojii prijete da to ugroze, tražimo:


- Da se prihvate i ispoštuju odrednice Arhuske konvencije i Zakon o slobodnom pristupu informacijama Republike Crne Gore, i da se javnosti, pojedincima i nevladinim organizacijama pruži potpuni uvid u informacije od važnosti za životnu sredinu;

- Da se formira EKO FOND, i  od svake privatizacije u Crnoj Gori opredijeli od 7-10% sredstava za rješavanje ekoloških problema, kao i da se da primat “zelenim poslovima”, odživom turizmu, poljoprivredi, i programima održivog razvoja;

- Da se umjesto sadašnjeg procenta zaštićenih područja, kao prva Ekološkadržava opredijelimo za donji minimum od 35% područja pod zaštitom;

- Da  međunarodna zaštićena područja i nacionalni parkovi Durmitor, Biogradska gora, Prokletije, Skadarsko jezero, i Lovćen čine “Zeleni pojas” Crne Gore koji će se, sa sa novim područjima pod zaštitom, uvezati u prekogranični međunarodni “Dinarski luk” i  srce Ekološke države;

- Da se označe ugrožene zone posebno važne za turističku i naučnu valorizaciju (sela, granična područja nacionalnih parkova, ambijentalne i istorijske cjeline, turistički centri...), i da se hitno obavi procjena uticaja ljudskih djelatnosti u ovim područjima i počnu sprovoditi planovi za njihovu revitalizaciju i da se u zonama, koje su predviđene za zaštićena područja, obustave štetne aktivnosti;

- Da se zaustavi enormna sječa šuma, divlja gradnja, rasprodaja prirodnih resursa, neadekvatna upotreba zemljišta, da se poštuje zakonska regulativa i da se ekološke crne tačke rješavaju kao prioriteti cijelog društva.




ZELENO JE IN


Ovdje potpisite i preko interneta